Karlovačko
Karlovačko
Misija
Naša bogata tradicija te poštivanje visokih standarda kvalitete stvaraju inovativne pivske marke koje pružaju jedinstveno iskustvo i doprinose uživanju u životu. Kroz poštivanje pravila sigurnosti na radu te odgovoran odnos prema potrošačima, kupcima, zaposlenicima i lokalnoj zajednici osiguravamo održivost našeg poslovanja.
Povijest
Karlovački povjesničar Rudolf Strohal pisao je o počecima pivovare izgrađene u karlovačkoj četvrti Dubovcu. ''Godine 1854. sagradio je barun Nikola Vranyczany posebnu zgradu za novu pivovaru u Dubovcu, tako zvanu Perhovo. Prvi zakupnik pivovare i podjednako pivovar bio je neki Zisler.'' Godine 1908. za tehničkog ravnatelja dolazi 30-godišnji Vilim Wambrechtshamer, stručnjak koji je studirao pivarstvo u Njemačkoj i Austriji. Mladi ravnatelj donio je u Karlovac nova znanja i pivarska dostignuća, a to se već za dvije godine osjetilo i na kvaliteti i prodaji piva. Wambrechtshamer je postao i dioničar poduzeća kojim je upravljao. Godine 1929. Wambrechtshamer je prodao svoj dio dionica Zagrebačkoj pivovari za ondašnjih golemih 3,5 milijuna dinara. Tako je Zagrebačka pivovara stekla pravo upravljanja Karlovačkom pivovarom koja od tada posluje pod imenom Zagrebačka pivovara i tvornica slada, podružnica Karlovac. Taj je naziv zadržan do 1948. godine. Te godine pivovara iz Karlovca prestaje biti dio Zagrebačke pivovare. Novo razdoblje u poslovanju pivovare, koja se tada zvala Karlovačka pivovara, počinje 1. travnja 2003. godine. Tada je HEINEKEN, najinternacionalniji proizvođač piva, postao vlasnik pivovare.
Postupak kuhanja
U proizvodnji koristimo samo prirodne sastojke vrhunske kvalitete. Naši proizvodi ne sadrže aditive, konzervanse niti sirovine GMO podrijetla. Priprema sirovina za proizvodnju započinje usitnjavanjem odnosno mljevenjem slada. Samljeveni slad, kukuruzna krupica i voda ukomljavaju se u kotlovima kako bi se dobila slatka podloga za fermentaciju. Nakon ukomljavanja komina se filtrira, a filtriranjem komine razdvaja se sladovina i trop. Sladovina je “slatka” podloga koja se koristi za fermentaciju, a trop je nusproizvod procesa filtriranja i ne koristi se u daljnjem procesu već kao visokoenergetska stočna hrana. Nakon kuhanja sladovine s hmeljom, sladovina se taloži i hladi. Temperatura hlađenja mora biti optimalna (oko 11°C) kako bi kvasac mogao početi s previranjem sladovine. Ohlađena sladovina pumpa se zajedno s kvascem u cilindrično-konusne tankove na fermentaciju (vrenje). Fermentacija je reakcija kojom kvasac razgrađuje šećer; produkt fermentacije je alkohol, a nusprodukt CO2. Nakon vrenja vrši se “žetva” kvasca a mlado pivo prebacuje se u tankove na odležavanje. Filtracija je proces kojim se iz piva uklanjaju zaostale stanice kvasca i ostali sastojci koji uzrokuju mutnost odležanog piva. Cilj filtracije je stabilan proizvod sve do procesa punjenja u boce kad se pivo dodatno termički obrađuje odnosno pasterizira. Filtrirano pivo pohranjuje se u tlačne tankove gdje se čuva sve do procesa punjenja.